Kakva ponašanja su tipična za osobe s intelektualnom onesposobljenošću?

Kakva ponašanja su tipična za osobe s intelektualnom onesposobljenošću?

Izraz intelektualna onesposobljenost uključuje brojna stanja, što znači da se ponašanja razlikuju od pojedinca do pojedinca. Međutim, postoje neke uobičajene osobine koje su zajedničke mnogim ljudima s intelektualnom onesposobljenošću. To uključuje:

  • Poteškoće u kontroliranju vlastitih poriva: Djeca s intelektualnom onesposobljenošću često imaju poteškoća u razumijevanju uzročno-posljedičnih odnosa. Dijete koje nije intelektualno onesposobljeno brzo će naučiti da će se opeći ako dodirnu vruću peć i neće to više raditi. Međutim, s intelektualnom onesposobljenošću možda neće shvatiti vezu između vruće peći i opečene ruke. Ovo može utjecati na kontrolu poriva i ubuduće.
  • Poteškoće u kontroli ili regulaciji emocija: Ovo znači da pojedine osobe s intelektualnom onesposobljenošću mogu imati poteškoće u emocionalnom reagiranju na određene situacije. Mogu se previše uzbuditi, uznemiriti ili razljutiti i teško im se smiriti i kontrolirati svoje reakcije.
  • Niska tolerancija na frustraciju: Zbog poteškoća u kontroliranju emocija, ljudi s intelektualnom onesposobljenošću katkad imaju izljeve bijesa kad dožive nekakvu frustraciju.
  • Antisocijalna ponašanja: Manji broj mladih osoba s intelektualnom onesposobljenošću zna pokazivati antisocijalno ponašanje – grubost prema drugima, uništavanje imovine ili upuštanja u delikventna ponašanja (Inoue, 2019).

https://pixabay.com

Smanjena sposobnost razumijevanja i poštivanja društvenih pravila može značiti da će dijete s intelektualnom onesposobljenošću imati problema u igri s drugom djecom ili, na primjer, u čekanju u redu za nešto.

Problematična ponašanja

Neki ljudi s intelektualnom onesposobljenošću katkad iskazuju “problematično ponašanje.” To uključuje agresivna ili nasilna ponašanja kojima osoba može nanijeti ozljede sebi ili drugima, kao i antisocijalna ponašanja poput krađe. Ovakva ponašanja mogu prouzročiti mnogo stresa roditeljima i njegovateljima te stvoriti značajne probleme pružateljima usluga skrbi (Inoue, 2019.).

Istraživanja pokazuju da se između 10% i 40% djece s intelektualnom onesposobljenošću može ponašati problematično. Ovo češće pogađa djecu s teškim intelektualnim poteškoćama, ADHD-om, autizmom, senzoričkim oštećenjima ili poremećajem raspoloženja. Uz to, nedostatak podrške i smanjen pristup potrebnim uslugama može dodatno otežati problem.

Image credit: https://imgbin.com/png/G05cN1Rs

O većini osoba s intelektualnom onesposobljenošću brine član obitelji – obično roditelj, ali ponekad i sestra/brat. Njegovatelji su češće ženski srodnici nego muški – iako to nije uvijek slučaj. Ovisno o intenzitetu potrebe za njegom i o tome postoje li i drugi zdravstveni problemi (poznati i kao komorbiditeti), ovo je katkad posao s punim radnim vremenom.

Što zabrinjava njegovatelje?

- Zdravlje i dobrobit vaše voljene osobe
- Sigurnost voljene osobe
- Društvena uključenost voljene osobe
- Briga o sebi

https://unsplash.com

Uz pravu podršku, ne postoji razlog zašto se osoba s intelektualnim poteškoćama ne bi aktivno uključila i sudjelovala u društvu.

https://unsplash.com