Što se može učiniti za pojedinca?
Što se može učiniti za pojedinca?
Pokušajte stvoriti okruženje koje pruža podršku.
I pružatelj i primatelj njege imat će koristi ako se educira o bolesti.
Održavajte svakodnevnu rutinu u obrocima, odlasku na spavanje i drugim dnevnim aktivnostima. Predvidljivost dnevne rutine pruža osjećaj sigurnosti ljudima koji boluju od shizofrenije.
Podržavajte oboljeloga a da mu pritom „ne solite pamet”. Ne smijete se ponašati kao da je on malo dijete.
Budite jasni i jednostavni u komunikaciji.
Izbjegavajte izražavanje negativnih emocija kao što je kritiziranje, ljutnja i razočaranje i ne upuštajte se u svađe s drugim članovima obitelji pred oboljelim članom. Treba poštovati njegovu/njezinu potrebu za mirom.
https://pixabay.com/
Možemo pomoći oboljelom članu obitelji!
Naučite kako prepoznati rane znakove bolesti.
Redoviti posjeti liječniku i psihosocijalna terapija od velike su pomoći.
Motiviranje oboljele osobe da se upusti u aktivnosti u kojima uživa također su od pomoći.
Pružajte dodatnu podršku, pogotovo nakon psihotičnih epizoda i bolničkog liječenja.
Potaknite oboljelu osobu na fizičke aktivnosti kao što su šetnja i tjelovježba. Također, pobrinite se da redovito spava.
Važna je i zdrava prehrana. Izbjegavajte psihoaktivne supstance, uključujući i nikotin i alkohol .
https://unsplash.com
Što NE pomaže:
Neprestano podsjećanje oboljeloga da uzme lijek: to mu postati svakodnevna rutina
Ne kritizirajte osobu zbog njezine pasivnosti nego je potaknite na aktivnosti koje je nekoć voljela ili joj prebacite neke svoje odgovornosti.
Što se može učiniti u slučaju ponovne pojave simptoma psihoze:
Rani znakovi ponovne pojave simptoma psihoze su: pojačano povlačenje od okoline, česta depresivna raspoloženja, poremećaji sna, neprikladne emocionalne reakcije, iracionalne izjave i znakovi halucinacija
Ne pokušavajte uvjeriti osobu da su njezine zablude nestvarne.
Ne vičite i ne pokazujte ljutnju.
Ne dodirujte osobu niti tražite kontakt očima. Treba te imati na umu da oboljela osoba može biti jako uzrujana i preplašena zbog svog stanja. Pokušajte mirno potaknuti osobu da sjedne i odmori se.
Smanjite razinu buke i svjetlosti i neka u sobi bude što manje ljudi (umirujući efekt).
Osoba može izraziti suicidalne misli kroz niz izjava, npr., „život nije vrijedan življenja”, ili „moram prekinuti ovaj život”, ili može raditi pripreme za samoubojstvo (npr., sakriti uže, skupljati lijekove itd. Oboljeli od shizofrenije počine samoubojstvo u čak 15% slučajeva.
Važno je obratiti se psihijatru ili hitnim službama što prije.
Izvor: World Fellowship for Schizophrenia and allied Disorders through Help Guide